Pitanje izdržavanja djece nakon razvoda braka ili prestanka vanbračne zajednice predstavlja jedan od najkompleksnijih segmenata porodičnog prava u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Dok je pravo djeteta na alimentaciju neupitno i zakonski zaštićeno, realnost na terenu ukazuje na duboku sistemsku krizu u kojoj značajan procenat roditelja izbjegava svoju zakonsku obavezu. U tom kontekstu, uspostava Alimentacionog fonda (često zakonski definisanog kroz mehanizam privremenog izdržavanja) nameće se kao nužno rješenje za zaštitu najboljeg interesa djeteta i osiguravanje ekonomske stabilnosti jednoroditeljskih porodica.
Ovaj dokument detaljno analizira trenutni pravni okvir, ulogu fonda u kontekstu reformi za 2025. i 2026. godinu.
1. Trenutni pravni okvir izdržavanja u FBiH
Osnovni pravni akt koji reguliše materiju izdržavanja je Porodični zakon Federacije BiH (“Sl. novine FBiH”, br. 35/2005, 41/2005 – ispr., 31/2014 i 32/2019 – odluka US). Prema odredbama ovog zakona, roditelji su dužni izdržavati maloljetno dijete, a u izvršavanju te obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogućnosti i sposobnosti.
Ključne odredbe Porodičnog zakona FBiH o izdržavanju:
Član 237.
Kad sud utvrdi da roditelji i druge osobe koje su obavezne davati izdržavanje nisu u mogućnosti podmirivati potrebe izdržavanja djeteta, obavijestit će o tome organ starateljstva koji je dužan osigurati sredstva za izdržavanje djeteta iz budžetskih sredstava Federacije.
Član 238.
(1) Organ starateljstva, vodeći računa o dobrobiti djeteta, nastojat će da se roditelji sporazumiju o visini, odnosno o povišenju doprinosa za izdržavanje djeteta kada to zahtijevaju povećane potrebe djeteta ili to omogućavaju bolje materijalne prilike roditelja.
(2) Sporazum iz stava 1. ovog člana roditelji mogu zaključiti i pred notarom u formi notarski obrađene isprave. Notar je dužan ovu ispravu dostaviti organu starateljstva.
(3) Sporazum iz st. 1. i 2. ovog člana ima snagu izvršne isprave.
Član 239.
(1) Organ starateljstva, u ime maloljetnog djeteta, pokrenut će i voditi postupak za dosuđenje, odnosno za povećanje izdržavanja, ako roditelj sa kojim dijete živi bez opravdanih razloga ne koristi to pravo.
(2) Ako roditelj ne traži izvršenje odluke o izdržavanju, organ starateljstva će u ime maloljetnog djeteta podnijeti sudu prijedlog za izvršenje.
Uprkos jasnoj odredbi Člana 237, u praksi ovaj mehanizam godinama nije funkcionisao zbog nepostojanja podzakonskih akata i specifičnog “Alimentacionog fonda” kao administrativne jedinice koja bi vršila isplate i vršila regresnu naplatu od nesavjesnih roditelja.
2. Uloga Alimentacionog fonda: Šta on rješava?
Alimentacioni fond nije samo socijalna kategorija; on je instrument pravne države koji transformiše privatni dug (alimentaciju) u javno potraživanje. Primarna uloga fonda obuhvata:
Alimentacioni fond nije samo socijalna kategorija; on je instrument pravne države koji transformiše privatni dug (alimentaciju) u javno potraživanje. Primarna uloga fonda obuhvata:
- Garantovana isplata: Dijete dobija fiksni iznos izdržavanja bez obzira na (ne)postupanje roditelja dužnika.
- Prijenos tereta naplate: Država, preko Fonda, isplaćuje sredstva djetetu, a zatim sudskim i prinudnim putem naplaćuje taj iznos od roditelja “neplatiše”, uvećan za kamate i troškove postupka.
- Smanjenje siromaštva: Podaci pokazuju da u FBiH čak 70% roditelja izbjegava plaćanje alimentacije, što direktno gura djecu na rub siromaštva.
- Efikasnije sankcionisanje: Država posjeduje mehanizme (Porezna uprava, blokade računa) koje obični roditelj nema na raspolaganju ili su mu preskupi za samostalno pokretanje.
3. Reforma 2025-2026: Inicijative i izmjene zakona
Tokom 2025. godine, pod pritiskom civilnog društva i zastupničkih inicijativa , intenziviran je rad na Zakonu o izmjenama i dopunama Porodičnog zakona FBiH s ciljem operacionalizacije Alimentacionog fonda.
Ključni elementi predloženih reformi:
- Uključivanje Porezne uprave FBiH: Izmjenama se predviđa da Porezna uprava, po automatizmu nakon sudskih odluka, vrši blokadu računa i imovine dužnika.
- Budžetsko finansiranje: Sredstva za inicijalni rad fonda planiraju se unutar Budžeta FBiH, pri čemu se procjenjuje da je za stabilan početak potrebno oko milion KM.
- Pravilnik o isplati: Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH zaduženo je za donošenje podzakonskih akata koji će definirati ko, kako i u kojem roku može podnijeti zahtjev fondu.
| Parametar | Trenutno stanje (bez Fonda) | Buduće stanje (sa Fondom) |
| Izvor sredstava | Isključivo roditelj dužnik | Budžet FBiH (regresna naplata) |
| Rizik naplate | Snosi roditelj staratelj | Snosi država (Fond) |
| Vrijeme čekanja | Mjeseci ili godine (izvršni postupak) | Zakonski rok (npr. 30 dana) |
| Troškovi postupka | Plaća roditelj staratelj | Snosi država/dužnik |
4. Krivičnopravna odgovornost i kazne
Važno je naglasiti da uspostava fonda ne oslobađa roditelja krivične odgovornosti. Prema Krivičnom zakonu FBiH (“Sl. novine FBiH”, br. 36/2003, 21/2004 – ispr., 69/2004, 18/2005, 42/2010, 42/2011, 59/2014, 76/2014, 46/2016, 75/2017, 31/2023 i 58/2025), neizdržavanje je krivično djelo.
- Kazna zatvora: Za izbjegavanje plaćanja alimentacije propisana je kazna zatvora do tri godine.
- Nove izmjene (2025): Izmjenama Krivičnog zakona FBiH iz avgusta 2025. godine (Sl. novine FBiH 58/2025), povećani su iznosi za zamjenu zatvorske kazne novčanom na 150 KM po danu, ali je fokus stavljen na pooštravanje sankcija za porodično nasilje, što se često veže uz ekonomsko nasilje kroz uskraćivanje alimentacije.
5. Ekonomska dimenzija u 2026. godini
Prilikom određivanja visine alimentacije, sudovi u FBiH se vode ekonomskim parametrima koji su značajno izmijenjeni u posljednjem periodu.
- Minimalna plata 2026: Odlukom Vlade FBiH, minimalna neto plata od 1. januara 2026. godine iznosi 1.027 KM.
- Visina izdržavanja: Sudska praksa u FBiH često se orijentiše prema 30% prosječne plate u FBiH po djetetu, što u 2025/2026. godini iznosi približno 287-350 KM, ovisno o kretanju indeksa plata.
- Socijalne naknade: Dječiji dodatak je u 2025. godini povećan na 190 KM, što je bitan parametar za procjenu ukupnih potreba djeteta.
7. Komparativna analiza: FBiH vs. Regija
Uspostava fonda u FBiH prati trendove u susjedstvu, gdje su rezultati impresivni:
- Hrvatska: Nakon uvođenja Zakona o privremenom izdržavanju, procenat “neplatiša” smanjen je za 38% u prvih pet godina.
- Republika Srpska: Nacrt zakona je usvojen 2022. godine, ali je povučen radi dorade i studioznijeg pristupa kroz JU Javni fond dječije zaštite. FBiH trenutno nastoji izbjeći slična kašnjenja fokusirajući se na direktno budžetsko finansiranje.
8. Zaključak: Put prema funkcionalnom fondu u 2026.
Uloga Alimentacionog fonda u FBiH u 2026. godini prestaje biti samo političko obećanje i postaje nužna administrativna realnost. Sa minimalnom platom od 1.027 KM i jasnijim krivičnim odredbama, država konačno dobija alate da zaštiti djecu od neodgovornog roditeljstva. Za advokatske kancelari!je, ovo znači novu sferu zastupanja – ne više samo protiv nesavjesnog roditelja, već i u postupcima ostvarivanja prava pred samim Fondom.
Ključ uspjeha leži u dosljednoj primjeni Člana 237. Porodičnog zakona FBiH i osiguravanju da nijedno dijete ne ispašta zbog nefunkcionalnosti sistema prinudne naplate.
Tekst je informativnog karaktera!
Advokat Pršeš Elmir
Sarajevo, FBIH